Smanjenje izostanaka s posla ne mora biti teško, a ujedno može uštedjeti mnogo novca (i stresa). Jer izostanak s posla je sve samo ne dobar za tvrtke i ustanove. Problem se često podcjenjuje i ljudi ne traže učinkovito rješenje za smanjenje stope izostanaka s posla.
U prvoj polovici 2022. zabilježen je rekordan broj bolovanja u Europi. Glavni razlozi bolovanja bile su respiratorne bolesti poput gripe, prehlade i covida.
Općenito vidimo da kada se stopa bolovanja kratkoročno smanji – nakon poduzimanja raznih mjera – fokus unutar organizacija kasnije slabi. Dok se smanjenje izostanaka s posla stvarno isplati samo na duge staze. Zbog korona virusa sada je još važnije paziti na izostanke s posla i poduzimati mjere.
Ovaj se članak sastoji od osam elemenata u kojima odgovaramo na pitanja i dijelimo savjete i činjenice:
Bolest zaposlenika može poslodavca koštati dvostruku dnevnu plaću. Ne samo da se plaće moraju nastaviti isplaćivati, ovisno o specifičnim pravilima u zemlji, već i zamjena osoblja, smanjena proizvodnja i savjetovanje bolesnog zaposlenika također koštaju. Razumna procjena troška toga u Europi je oko 2,5% BDP-a.
Prosječna stopa bolovanja u Europi, prema istraživanju Eurofounda, iznosi između 3% i 6% radnog vremena. Svake godine zimi prevladavaju gripe, prehlade i druge bolesti dišnog sustava. Korona također igra važnu ulogu već nekoliko godina. Otprilike u ovo doba godine vidljiv je, dakle, vrhunac broja izostanaka s posla.
Naravno, bolest je vrlo neugodna za zaposlenika, ali i kao poslodavac očito biste radije da se to ne dogodi. To košta puno novca na godišnjoj razini i naravno da više volite vidjeti svoje zaposlenike zdrave. Zato je važno smanjiti stopu bolovanja.
Podcjenjuje se važnost dobre higijene na radnom mjestu. Zaposlenik koji je bolestan - ostaje kod kuće. Ali znači li to da on ili ona ne mogu zaraziti druge zaposlenike? Odgovor na ovo pitanje je: ne. Ovaj je zaposlenik možda već zarazio druge jer su ljudi s gripom zarazni oko 6 dana.
Mogućnost zaraze drugih počinje najmanje jedan dan prije pojave simptoma. Dotični zaposlenik tada ne zna da je bolestan, iako je prisutan na radnom mjestu. Tako može lako zaraziti druge zaposlenike. Stoga je sprječavanje infekcije najbolje rješenje.
Ovdje je preporučljivo naglasiti i poboljšati higijenu ruku. Dobra higijena ruku je najučinkovitiji način prevencije gripe i mnogih drugih bolesti. Držanje pola metra udaljenosti jedno od drugog također pomaže u sprječavanju širenja bolesti. Kada smanjujete izostanak s posla kroz higijenu ruku, razmislite o korištenju automatskih dozatora sapuna ili dozatora za dezinfekciju, kao i ugradnju beskontaktnih senzorskih slavina.
Samo 33% muškaraca i 64% žena koristi sapun za pranje ruku nakon odlaska na WC.
Kada su ruke vlažne (npr. nisu pravilno osušene), prenosi se do 1000 puta više bakterija.
Direktni kontakt rukom na ruku čini 80% svih širenja bolesti.
Tipkovnica ima najveći broj bakterija na radnom mjestu: 20 000 po cm2.
Osoblje dolazi u kontakt s bakterijama i virusima tijekom cijelog dana. To počinje na putu do posla, na primjer u javnom prijevozu. Ali ovdje su krivci i ograde za stepenice i ručke na vratima. Tijekom radnog dana zaposlenici redovito posjećuju toalet. Nakon posjeta WC-u, na vašim se rukama nalazi oko 200 milijuna bakterija.
Kada ljudi ne peru ruke, nego dodiruju nos, oči ili usta, bakterije i virusi imaju priliku ući u tijelo. To može dovesti do infekcije, što rezultira prehladom, gripom ili covidom.
Pravilno pranje ruku od strane zaposlenika je važno jer pomaže u sprječavanju infekcija. Sapunom se uklanjaju štetne bakterije s ruku. Nadalje, smanjena je mogućnost unakrsne kontaminacije. Smanjenje bolovanja uspijeva smanjenjem faktora reprodukcije (R). S koronavirusom, vlada cilja da R broj bude ispod 1.
Nije važno samo pranje ruku sapunom, sušenje ruku je barem jednako važno. Pravilno sušenje ruku također značajno smanjuje rizik od infekcije. Mokre ruke šire tisuću puta više bakterija u usporedbi sa suhim rukama. također je pametno osigurati dezinfekcijski gel na ulazima i izlazima, ali i npr. u toaletima.
Posljednjih godina učestalost zaraznih bolesti porasla je za 10 do 15%.
1. Bakterije mogu preživjeti čak 48 sati na površini.
2. 47% bolesti može se spriječiti pranjem ruku.
3. Računalni miš sadrži u prosjeku 10.000 organizama po kvadratnom centimetru.
4. Ako je jedna ruka kontaminirana bakterijama, te se bakterije mogu proširiti na 14 drugih zaposlenika i 5 novih predmeta.
5. Uredski zaposlenik dolazi u kontakt s više od 10 milijuna bakterija svaki dan.
6. Sušilo za ruke s vrućim zrakom rezultira povećanjem bakterija, a ne smanjenjem.
7. Pumpice za sapun su pune bakterija. Rješenje za to je dozator (bez dodira).
8. Dozator sapuna sa senzorom eliminira potrebu za kontaktom predmeta i ruke. To se, naravno, odnosi i na senzorsku slavinu.
Kao što je ranije navedeno, zaposlenici mogu zaraziti druge kolege prije nego što sami shvate da su bolesni. Važno pitanje na koje treba odgovoriti u kontekstu smanjenja izostanaka s posla je: Kako se suradnici mogu zaraziti?
Jedan od načina da se zarazite je izravnim kontaktom: kašljanjem, kihanjem, razgovorom ili dodirivanjem nekoga u neposrednoj blizini. To uključuje izravan prijenos bakterija. To je teško spriječiti, osim ako se ne približavate previše drugoj osobi kada znate da ste prehlađeni ili osjećate da se počinjete razboljevati.
Moguće je i indirektno prenijeti bakterije. To se događa kroz razne predmete koje dodirnete tijekom dana. Neki primjeri neizravnih izvora kontaminacije na radnom mjestu su:
Ti se predmeti redovito koriste i dodiruju tijekom radnog dana. U mnogim slučajevima ruke se nakon toga ne peru i bakterije se stoga lako šire. To vrijedi i kada ste sami kihali ili kašljali. Najbolje je odmah oprati ruke sapunom ili ih dezinficirati prije ponovnog dodirivanja predmeta.
Američka istraživanja pokazuju da se osoblje može razboljeti od bakterija na mišu, tipkovnici i telefonu. Fokus ovog istraživanja, koje je pratilo 1600 zaposlenika, bio je na higijeni radnog mjesta. Između ostalog, zaposlenici su upoznati s rizicima bakterija i njihovim utjecajem na zdravlje. Nakon toga, poboljšana je svijest o čišćenju.
Rezultati istraživanja
U svim mjerenim područjima razine kontaminacije smanjene su za 33%, a izostanak s posla među 1600 zaposlenika smanjen je za više od 13%. Čisto radno mjesto i povećana svijest o higijeni među zaposlenicima pozitivno utječu na izostanak s posla.
Više puta se pokazalo da higijena u uredu zaostaje za higijenom u zdravstvu i prehrambenoj industriji. Podrazumijeva se da se u tim sektorima više pažnje posvećuje higijeni, ali zapravo bi tako trebalo biti iu uredu. Početak poboljšanja osnovne higijene dobar je prvi korak. To će pomoći u smanjenju izostanaka s posla.
To uključuje pravovremenu promjenu kanti za smeće, usisavanje i brisanje prostorija. U većini slučajeva to već postoji i za njega se brine profesionalna služba za čišćenje. Međutim, ako pogledamo održavanje uredskih tipkovnica, miševa i telefona higijenski čistima, oni se uglavnom rijetko čiste. Kao rezultat toga, mnoge bakterije ostaju.
Istraživanja pokazuju da je u prosjeku više bakterija na tipkovnici nego na WC dasci. WC se redovito čisti, ali zašto ne i tipkovnica? Samo brzo brisanje preko njega nije dovoljno. Osigurajte prisutnost odgovarajućih higijenskih proizvoda i potaknite zaposlenike da redovito čiste ove vrste predmeta na svojim stolovima.
Kada postoji fleksibilno radno mjesto, zaposlenik koji ga je koristio trebao bi ga ostaviti čistim. Također je bolje ne jesti na radnom mjestu i nikako ne iznad tipkovnice na kojoj ostaju mrvice koje je teško ukloniti.
Problem je uglavnom u tome što zaposlenici ne vode dovoljno računa o higijeni. Mnogi ljudi znaju za rizike od bakterija i virusa, ali nesvjesno se malo radi na tome. Mora se stvoriti svijest i eventualno promijeniti ponašanje. To može uključivati internu distribuciju informacija o važnosti higijene i mjerama za njezino promicanje.
Stope izostanaka s posla povezane su sa sviješću osoblja o važnosti dobre higijene. Stoga je preporučljivo poboljšati i promovirati higijenu, ali posebno svijest, što će smanjiti izostanak s posla.
Važno je da poslodavac aktivno pristupi smanjenju izostanaka s posla. Ne treba misliti da se nema što promijeniti. Ideja da bi, ako dođe do odsutnosti osoblja, ostali zaposlenici trebali raditi više i više, očito nije rješenje. Na primjer, zamolite zaposlenike da se dobrovoljno cijepe protiv virusa gripe i dobiju nadoknadu troškova.
Postoji i niz drugih mjera koje su vrlo jednostavne i pozitivno utječu na smanjenje izostanaka s posla. Posebno je važno da osoblje postane svjesnije higijene na radnom mjestu, s naglaskom na higijenu ruku. U isto vrijeme, potrebno je imati dovoljno sredstava kao što su dezinfekcijski gel, sapun i ručnici za sušenje ruku.
U konačnici se mogu uštedjeti milijuni eura. Povećanje higijene ima i cijenu, no ti su troškovi višestruko niži.
Radujemo se Vašim pitanjima i prijedlozima. Kako bismo obradili Vaš zahtjev na najbolji mogući način, molimo Vas da ispunite obrazac što je moguće potpunije.
